Ovo je jedan od šest zaključaka Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine RS-a koji su predloženi na usvajanje nakon što entitetski parlament danas razmotri informaciju tog odbora o aktivnostima na provođenju presude.

U zaključcima se konstatira da se presuda izričito odnosi na nemogućnost aplikanata, a u ovom slučaju onih koji nisu iz reda konstitutivnih naroda, da se kandiduju za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i na njihovu podobnost za kandidovanje na izborima za članove Predsjedništva BiH.

“Narodna skupština razumije da je u tom okviru omogućavanja pasivnog biračkog prava, u kandidaturama za Dom naroda i Predsjedništvo BiH, potrebno provesti presudu, ne dovodeći u pitanje ustavnopravni poredak ustanovljen Dejtonskim sporazumom”, navedeno je u zaključcima koje je poslanicima saopćio predsjednik skupštinskog Odbora za ustavna pitanja Igor Radojičić.

U njima Narodna skupština RS-a poziva Privremenu zajedničku komisiju oba doma Parlamentarne skupštine BiH da što hitnije predloži široko prihvatljive amandmane na Ustav BiH, koji bi predstavljali provođenje presude.

Pozivaju se i svi politički faktori iz RS-a, koji su uključeni u ovaj proces, “da sačuvaju i dalje učvrste zajednički stav o pitanju provođenja presude kroz usaglašavanje prijedloga amandmana na Ustav BiH i prijedloge za izmjene Izbornog zakona BiH, u općem interesu RS-a”.

Entitetski parlament potvrđuje i da je “ustavan, legalan, legitiman i vitalan interes RS-a da bira svoje predstavnike u institucijama BiH, Predsjedništvu i Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, te konstatuje da ovaj vitalni interes entiteta ni na koji način presudom nije doveden u pitanje”.

Narodna skupština daje i preporuke kao okvir za predlaganje predstavnicima iz RS-a u razgovorima o promjenama Ustava BiH radi provođenja presude, po kojima Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH treba proširiti predstavnicima koji nisu iz reda konstitutivnih naroda iz oba entiteta, ne ugrožavajući postojeće mehanizme zaštite vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnih naroda.

U nastavku zasjedanja poslanici će voditi raspravu o ovim zaključcima te informaciji koju je sačinio Odbor o dosadašnjim aktivnostima na provođenju presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci protiv BiH”.

(Fena)

Do zvaničnog očitovanja Predsjedništva SDPBiH, navodi se dalje u saopćenju, o radu izvještajne konferencije SDP USK-a u Cazinu na kojoj je zatraženo izjašnjavanje o povjerenju Predsjedništvu KO SDP USK-a, pozivam sve članove partije na jedinstvo i dalji aktivan rad radi što kvalitetnije pripreme za predstojeće izbore u BiH.

(Fena)

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda je istaknuo potrebu hitnog usvajanja Globalnog fiskalnog okvira 2012.- 2014. godine i državnog proračuna za 2012. godinu i izrazio očekivanja da će ovaj posao biti završen do kraja prvog kvartala ove godine, saopćeno je iz Službe za informiranje Vijeća ministara BiH.

“Razvitak ekonomije i evropske integracije dva su prioriteta Vijeća ministara BiH koja će uvažavati proračun za 2012. godinu, ali on ipak mora podrazumijevati i određene mjere štednje koje namjeravamo provesti, naročito u dijelu koji se odnosi na zakup prostora za smještaj institucija BiH”, kazao je Bevanda.

Rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Milan Cuc istaknuo je zadovoljstvo hitnim usvajanjem državnog proračuna za 2011. godinu te najavljenim prioritetima novog saziva Vijeća ministara BiH.

Naglasio je da je MMF spreman za novi aranžman s BiH, ukoliko vlasti u BiH odluče da zatraže pomoć i pripreme jasnu ekonomsku strategiju s ciljevima politika i reformama koje će biti provedene.

Uz čestitku predsjedavajućem Bevandi na imenovanju, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Milan Cuc poželio je novom sazivu Vijeća ministara uspjeh u radu.

Predsjedavajući Bevanda je zahvalio na čestitkama i naglasio da Bosni i Hercegovini trebaju međunarodne institucije, kao partneri vlasti u stvaranju ozračja za nove investicije i nova radna mjesta.

Izvještaj su na konferenciji za novinare u Sarajevu predstavili projekt koordinator CCI-a Dario Jovanović i konsultant za monitoring Miloš Karišik. Kako su istaknuli, kašnjenje je zabilježeno i pri donošenju Programa rada za 2012.godinu što ukazuje na potrebu uređenja ove oblasti i donošenja kvalitetnije metodologije za kreiranje Programa rada.

U 2011. godini, Vlada je, na 54 održane sjednice, realizovala 77,66 posto planiranih obaveza. Od ukupno planiranih 309 mjera, realizovano je 240 mjera.

Zbog ranijeg negativnog iskustva, vrijedi spomenuti da je zabilježena efikasnost rada i jedinstvo Vlade u odlučivanju. Najveći broj mjera na dnevnom redu bile su odluke (261), stavovi (256), zaključci (235) i rješenja (225), od kojih se većina odnosila na davanje saglasnosti na razrješenja i imenovanja kadrova.

U pogledu realizacije programa rada za 2011. godinu, uz izuzeće pojedinih mjera čije je donošenje bilo uslovljeno donošenjem zakona ili drugim propisima na višim nivoima vlasti, 100 postotnutnu realizaciju imali su Ministarstvo kulture i sporta, Ministarstvo za rad socijalnu politiku raseljena lica i izbjeglice i Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša, dok najmanju realizaciju bilježi Ministarstvo obrazovanja i nauke sa 59 posto ili 19 od planirane 32 mjere.

Nasuprot ovome, Ministarstvo obrazovanja i nauke imalo je daleko najveći udio u mjerama koje su obrađivane na sjednicama Vlade – čak 214 ili 25,4 posto od svih mjera koje su na Vladi realizovane na prijedlog ministarstava, pripremljeno je od strane Ministarstva obrazovanja i nauke.

Rezultati Skupštine KS su nešto skromniji od vladinih.

Na 13 održanih sjednica, Skupština je realizovala 73,55 posto planiranih obaveza u 2011.godini. Međutim, dobru dinamiku realizacije programa rada Vlade, Skupština nije ni približno pratila.

Rad Skupštine, u predmetnom periodu, obilježen je čestim prekidima sjednica, odgađanjem nastavaka, održavanjem novih sjednica, a da se ne okonča prethodna sjednica, trajanjem sjednice u rasponu od tri mjeseca, probijanjem rokova iz Programa rada, otkazivanjem sjednica i pored dovoljno prisutnih zastupnika, što su sve pokazatelji neefikasnosti rada Skupštine, navodi se u izvještaju CCI.

Neefikasnost Skupštine utiče i na efekte rada Vlade, Skupštinska većina često je bila na samoj granici, zbog odsustva pojedinih zastupnika sa sjednica Skupštine, tako da pojedine mjere koje je Vlada utvrdila jedinstveno i na vrijeme uputila u skupštinsku proceduru nisu dobile podršku u Skupštini ili su zbog prekida zasjedanja probijani rokovi iz Programa rada.

Kada je u pitanju realizacija zakona, Skupština i Vlada su planirali u 2011. godini donošenje 46 zakona.

Od toga Vlada KS je utvrdila 24 zakona ili 52,2 posto, a Skupština KS je usvojila 20 zakona ili 43,5 posto.

Dva zakona Skupština nije usvojila (Zakon o izmjenama i dopunama zakona o sportu i Zakon o unutrašnjim poslovima), dok je dva zakona Vlada utvrdila u decembru tako da ih je Skupština razmatrala u 2012. godini.

Pored planiranih zakona u 2011.godini usvojena su još tri zakona van programa rada.

Od 46 planiranih zakona, 18 zakona bilo je direktno zavisno od donošenja zakona ili drugih propisa na višim nivoima vlasti što ukazuje na potrebu aktivnijim učešćem i angažmanom delegata u Domu naroda, te političkih partija i zastupnika u Federalnom parlamentu na iniciranju donošenja kvalitetnijih zakonskih propisa kojim bi se regulisala problematika građana na kantonalnom nivou.

Što se tiče individualne odgovornosti, svi zastupnici nisu podjednako koristili svoje pravo i dužnost učešća u diskusijama kao i postavljanja poslaničkih pitanja i pokretanja inicijativa (regulisano članom 97 Poslovnika o radu Skupštine KS).

Zabilježen je primjer zastupnika koji nisu pokrenuli nijednu inicijativu ili postavili poslaničko pitanje o bilo kojoj temi.

To su zastupnici Hadžem Hajdarević (SDP) i Amor Mašović (SDA) koji je ujedno i zastupnik sa najvećim brojem izostanaka (11 od 20 zasjedanja).

Tokom 2011. godine obezbijeđena je finansijska disciplina, Kanton je bio likvidan i redovno izmirivao obaveze, nije ukazana potreba za rebalansom. Pozitivan primjer je usvajanje budžeta za 2012. godinu u zakonom predviđenom roku, što nije zabilježeno u prethodnom manadatnom periodu.

CCI je prilikom prezentacije izvještaja tokom 2011. godine, upozoravao da efikasnost Vlade KS neće imati velikog značaja ukoliko stabilnom skupštinskom većinom i maksimalnom odgovornošću zastupnika ne bude jasno demonstrirana volja za pozitivnim promjenama i konkretnim rezultatima.

“Ukoliko se to ne desi u 2012. godini i ovaj saziv Vlade, a posebno Skupštine ulazi u rizik ostvarivanja skromnih rezultata, bavljenja samim sobom i zanemarivanja gorućih problema građana”, zaključeno je u izvještaju CCI-a.

(Onasa)

Veleposlanik Casey je u ime Ujedinjenog Kraljevstva čestitao predsjedatelju Bevandi na imenovanju, te mu uručio pismene čestitke premijera Davida Camerona.

Naglasio je i da je imenovanje predsjedatelja Bevande, te potvrđivanje novog saziva Vijeća ministara u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, unijelo novi optimizam glede napretka Bosne i Hercegovine na europskom putu.

Predsjedatelj Bevanda je upoznao veleposlanika Caseya s prioritetima rada Vijeća ministara istaknuvši što skorije rješavanje pitanja proračuna za 2012. godinu i donošenje globalnog fiskalnog okvira 2012.-2014.

Bevanda je rekao da treba iskoristiti pozitivnu i radnu atmosferu unutar Vijeća ministara BiH i raditi na ubrzavanju europskog puta Bosne i Hercegovine i jačanju gospodarstva.

Sugovornici su razmijenili mišljenja i o programiranju IPA fondova za 2012. godinu te izrazili zajedničku ocjenu da je to jedan od značajnih prioriteta za uspostavu kredibilnih odnosa Bosne i Hercegovine i Europske unije, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

(Fena)

Vlada Republike Srpske (RS) je u protekle tri godine donirala medijima 14,5 miliona KM, od čega 3,9 miliona KM za sufinansiranje pet dnevnih i sedmičnih listova.

Više od polovine ovog iznosa dobile su dvije novine u vlasništvu Željka Kopanje, prijatelja i bivšeg poslovnog partnera predsjednika RS-a Milorada Dodika. Nezavisnim novinama iz budžeta je dodijeljeno 1,2 miliona KM, a Glasu Srpske 910.000 KM.

Novac je dodijeljen po novom programu podsticanja samoodrživosti medija koji je bivši premijer RS-a Dodik inicirao sredinom 2009. godine.

Srđan Puhalo, medijski analitičar iz Banje Luke, kaže da je u to vrijeme bio stvoren privid da se medijima želi pomoći u teškoj ekonomskoj situaciji, ali je način raspodjele sredstava naredne godine pokazao jasno preferiranje određenih medija.

Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva su u više navrata od Ministarstva finansija RS-a tražili potpune podatke o trošenju budžetskih sredstava namijenjenih medijima. Dostavljeni su im samo zbirni podaci za period od  2002. do 2008. godine, iz kojih se vidi da je na medije izdvojeno 15 miliona KM. Prema podacima iz Službenog glasnika RS-a tim novcem su uglavnom finansirani entitetska Novinska agencija SRNA i Radio-televizija RS-a (RTRS).

Naredne tri godine Vlada RS je potrošila gotovo jednak iznos, no znatno više novca pripalo je privatnim medijima.

Najviše novca izdvojeno je 2009, kada je na planiranih 2 miliona KM za medije Vlada rebalansom dodala još 5 miliona. Za razliku od ranijih godina, novac je podijeljen na 70-ak medija. Ipak, pojedinačno, najveće iznose su dobili sedmični i dnevni listovi – Fokus, Press i Reporter – te novine u vlasništvu Kopanje.

Tokom 2010. i 2011. godine Vlada je potrošila dodatnih 7,5 miliona KM, finansirajući većinom privatne medije.

Zajedno od početka
List Nezavisne novine je upisan u Registar javnih glasila 12. decembra 1995. godine. Zahtjev za upis podnijelo je preduzeće Igokea iz Laktaša koje je u vlasništvu Milorada Dodika. U rješenju o upisu lista se navodi da „programska koncepcija lista obuhvata afirmaciju strateških interesa srpskog naroda i ujedinjenja Republike Srpske sa maticom“. Prvi glavni i odgovorni urednik lista bio je Miloradov brat Goran, a prvi broj je odštampan 25. decembra 1995. godine u Srbiji.

“Krenuli smo sa 3.000 maraka koje smo pozajmili i odštampali smo ga u Beogradu, jer nas ovdje niko nije htio štampati”, kaže Kopanja, koji je bio jedan od osnivača.

Četiri mjeseca kasnije, u registar Osnovnog suda u Banjoj Luci upisano je Novinsko – izdavačko, grafičko preduzeće Nezavisne novine. Osnivači, sa po 500 tadašnjih dinara, bili su Igokea i Kopanja, koji je imenovan i za direktora.

Krajem jula 1997. godine Igokea istupa iz Nezavisnih novina, a Kopanja početkom aprila 1998. godine pripaja list novoosnovanoj firmi – Novinsko – izdavačkom, grafičkom preduzeću Dnevne nezavisne novine. Osnivači novog preduzeća bili su Kopanja i njegova supruga Nataša.

Nakon teškog početka, projekat se počeo razvijati. Kopanja kaže da su Nezavisne novine dobijale finansijsku pomoć od američke vlade, USAID-a, Evropske komisije, raznih nevladinih sektora i Soroša.

“Ja sam za ovo od švedske vlade od 1995. godine dobio sigurno preko milion KM. Od američke vlade preko dva i po miliona dolara.”

Dodaje da je podrška stranih organizacija trajala sve do prije dvije-tri godine, od kada im  domaća vlada pomaže.

U tom periodu Nezavisne novine su zajedno sa firmom Integral Inženjering postali većinski vlasnici Glasa Srpske, akcionarskog društva koje je do tada bilo u većinskom državnom vlasništvu.

Za 2009. godinu, tokom prve godine sufinansiranja, Vlada RS-a je Nezavisnim novinama i Glasu Srpske dodijelila 600.000 KM.

Ugovori su potpisani početkom novembra. Nezavisne novine i Glas Srpske su se obavezali da će u roku od devet mjeseci zadržati postojeći broj radnika, izmiriti poreske obaveze, kao i obaveze i doprinose prema zaposlenima. U protivnom, Vlada bi tražila povrat novca.

Prema podacima iz finansijskih izvještaja, Dnevne nezavisne novine su 2009. godine imale 142 zaposlena. Godinu kasnije ovaj broj je smanjen za pet. Istovremeno, broj zaposlenih u Glasu Srpske je smanjen za dva.

Kopanja kaže da je moguće da je unutar grupacije došlo do nekog preturanja, ali dodaje da sada imaju više radnika nego što treba.

Ministarstvo finansija RS-a je odbilo novinarima CIN-a dati na uvid izvještaje o utrošku sredstava, sa obrazloženjem da su ti podaci povjerljive prirode.

Dobit Nezavisnih novina je 2009. godine iznosila 7.000 KM, a 2010. godine preko 600.000 KM.

Milioni za medijsku podršku vlasti

Vlada RS-a je i 2010. godine odlučila dodijeliti sredstva privatnim medijima. Dodik je sredinom juna potpisao Odluku o rasporedu 5 miliona KM medijima. Prema ovom dokumentu, TV i štampanim medijima su trebala biti dodijeljena 4,4 miliona KM, a radiostanicama 550.000 KM. Javni poziv je objavljen 1. jula i rok za podnošenje prijava je bio 90 dana. U pozivu su bili ponovljeni uslovi iz ranijih godina, ali nije navedena obaveza plaćanja poreza i doprinosa te zadržavanja radnih mjesta. Osim Službenog glasnika RS-a, javni poziv je objavljen samo još u Glasu Srpske.

Međutim, već 9. jula, odnosno, osam dana od objave poziva, Vlada RS-a donosi odluku o rasporedu 2.360.000 KM, iako rok za prijave još nije bio završen. Trećina tog iznosa je dodijeljena Kopanjinim novinama – Nezavisnim novinama i Glasu Srpske. RTRS je dobio milion KM, Fokus 360.000 KM, Press 200.000 KM.

Samo 20 dana kasnije odlučeno je o rasporedu dodatnih 1.650.000 KM. Novac je dobilo devet medijskih kuća, u rasponu od 50.000 KM do 400.000 KM, s tim da je najveći iznos dobila BN televizija. Na ovaj način je do 30. septembra, datuma zatvaranja javnog poziva, već bilo podjeljeno 80 posto novca za finansiranje medija.

Ovakav način raspodjele sredstava je naišao na kritiku revizora RS, koji u izvještaju za 2010. godinu kažu da su sredstva „dodijeljena bez konkretnih kriterija, po diskrecionim odlukama Vlade RS“. Dodaju da informacija o tome nije bila javno dostupna medijima koji su aplicirali, što ih je dovelo do zaključka „da je propušteno postizanje transparentnosti trošenja budžetskih sredstava kao i postizanje stvarne konkurencije po osnovu kvaliteta projekata“.

Nedugo nakon što je Vlada RS-a podijelila najveći dio novca od javnog poziva u 2010. godini, počela je izborna kampanja za opšte izbore u BiH.

Prema istraživanju o izvještavanju medija tokom predizborne kampanje u septembru 2010. godine, koje je uradio Media Plan Institut iz Sarajeva, Nezavisne novine i Glas Srpske su se uoči opštih izbora u BiH otvoreno stavile na stranu vladajuće partije Milorada Dodika. Pritom su izvještavali detaljno sa svakog predizbornog skupa, te predstavljali Dodika kao branioca interesa i borca za nezavisnost RS-a koji se hrabro suprotstavlja Federaciji BiH.

Pripreme za lokalne izbore

Vlada RS-a je i u 2011. godini nastavila sa davanjima za medije. Prvobitnih 1,6 miliona KM Narodna skupština RS-a je rebalansom budžeta u novembru povećala na 3,6 miliona KM.

Za razliku od prethodnih godina, mediji su u 2011. godini aplicirali sa projektima. Do kraja godine je potrošeno 1,4 miliona KM, od čega je skoro polovina dodijeljena novinama u vlasništvu Kopanje.

Novac je dodijeljen za četiri projekta: distribucija Nezavisnih novina u Srbiji je potpomognuta sa 150.000 KM, a otvaranje dopisništva Nezavisnih u Washingtonu sa 95.000 KM. Istraživanja javnog mnijenja o stanju u društvu i povjerenju u institucije RS-a, te o administrativnim barijerama za registraciju i početak rada privrednog društva u RS-u potpomognuti su sa 210.000 KM, odnosno 225.000 KM.

U odlukama o dodjeli sredstava se navodi da su projekti istraživanja javnog mnijenja trebali trajati od 1. januara do 30. septembra 2011. godine. Premijer RS-a Aleksandar Džombić je ovaj dokument potpisao 18. augusta, nešto više od mjesec dana prije isteka roka za završetak projakta.

Kopanja kaže da se ova istraživanja rade u saradnji sa Strategic Marketingom, beogradskom agencijom za istraživanje, na osnovu čijih rezultata će Nezavisne novine uraditi analize i objaviti ih kao priče.

Dodaje da više od dva miliona KM u posljednje tri godine nije dobio zbog prijateljstva sa Dodikom, te da novac nije utjecao na to da njegovi mediji budu blagonakloni prema vlastima, već da u glavama novinara i urednika vjerovatno postoji stepen autocenzure:

“Svi će vam reći da nema govora o tome, ali vjerovatno da postoji, neću reći moralna obaveza, ali neki osjećaj da je vlast pomogla kompaniju u dramatično vrijeme.”

Rebalansom budžeta odobrena su dodatna sredstva, no na kraju 2011. godine ostalo je nepotrošenih 2,3 miliona KM. Vlada je u budžetu za 2012. godinu planirala potrošiti 1,4 miliona KM za sufinansiranje medija.

Mada su u ugovorima naveli da će svakoga mjeseca vršiti analizu namjenskog utroška sredstava, Ministarstvo finansija RS-a do sada javnosti nije predočilo nijednu od dvije godišnje analize koje je bilo obavezno napraviti. Predstavnici Ministarstva tvrde da postoji analiza za 2009. godinu, ali novinarima CIN-a nisu dozvolili uvid, uprkos nekoliko puta ponovljenom zahtjevu. Ured za reviziju RS-a, međutim, u svom izvještaju navodi da ova analiza, kao ni ona za 2010. godinu, ne postoji.

(Centar za istraživačko novinarstvo)

Pomoćnik ministra Dragiša Mekić izjavio je u Nezavisnim novinama kako se trenutačno intenzivno prikuplja dokumentacija i priprema potpisivanje takvog protokola.

Mekić tvrdi kako je pregovore o protokolu potaknula hrvatska strana jer će ulaskom u EU nastupiti novi režim trgovine koji bi pri uvozu u BiH značio i plaćanje carinskih pristojbi na neke prehrambene proizvode.

Prema odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Unije i BiH, od 1. siječnja 2013. BiH bi trebala ukinuti plaćanje carinskih pristojbi za najveći dio proizvoda koji dolaze iz zemalja članica Unije.

Radi zaštite domaće proizvodnje Bosni i Hercegovini, je, međutim, omogućeno zadržati carine za prehrambene proizvode poput mlijeka i mliječnih te životinjskih prerađevina.

- Ukinut ćemo većinu carina, no dok ne postanemo punopravna članica Unije, ostat će carine na određene proizvode mliječnog i animalnog podrijetla. U toj skupini proizvoda za koje će ostati carina dobar dio stiže iz Hrvatske, objasnio je Mekić ustvrdivši kako je stoga Hrvatska ”u panici”, prenosi Hina.

Hrvatska u BiH godišnje trenutačno izvozi prehrambene proizvode u vrijednosti od oko 1,3 milijarde konvertibilnih maraka, što je više od 750 milijuna eura.

(bitno.ba)

Hrvatsko narodno vijeće (HNV) zadužilo je svoj upravni odbor da potakne osnivanje regionalnih političkih stranaka koje bi bile udružene kroz koaliciju na državnom nivou.

Inicijativu je predložio prof. dr. Ivo Komšić obrazlažući je činjenicom da su Hrvati u BiH, između ostalog, i regionalno podijeljni različitim interesima i političkim opcijama. Regionalne političke stranke bile bi udružene u Bosankohercegovačkoj stranci Hrvata koja bi trebala postati alternativa u prvom redu vladajućem HDZ-u:
​​„Unazad godinu dana od ovih izbora naovamo čuju se takvi zahtjevi sa pojedinih područja. Posebno bosanski Hrvati su bili čak glasni u tome. Te ljude koji to hoće da naprave treba ohrabriti, treba im organizaciono pomoći – ja mislim da to HNV može. Naravno da to ne znači da trebaju oni biti sada u sukobu. Te bi stranke na općim izborima morale ići u koaliciju, zajednički bi morale nastupiti“, kazao je Komšić.

Bosanski Hrvati, kojih je brojčano više nego u Hercegovini, danas nemaju nikakve vlasti niti sudjeluju u važnim odlukama, dodaje Komšić, te navodi primjer Vijeća ministara, ali i federalne Vlade u kojoj nema kadrova iz Bosne, za što su odgovorne i vladajuće stranke platforme na čelu sa SDP-om.

„Oni imaju akcent na područjima iz kojih dolaze, tamo idu podsticaji, tamo idu investicije, tamo idu pare od Razvojne banke itd. S tim treba prestati“, smatra on.

Tzv. hercegovinizacija hrvatske politike u BiH protiv je interesa Hrvata na većem dijelu BiH, odnosno svuda osim na uskom području Hercegovine, upozorava  i predsjednik HNV fra Luka Markešić dok podvlači kako se nacionalizmu može suprotstaviti samo regionalizam, zbog čega je Vijeće i podržalo ovu ideju.

„Mi smo vidjeli da postoji 10 jednako takvih područja u BiH, nekih i većih područja od ovog područja zapadne Hercegovine. Zatim postoje gradovi u BiH koji su i hrvatski gradovi. Sarajevo je prije prošloga, tragičnoga rata bio najveći gard Hrvata. Više je Hrvata bilo u Sarajevu negoli u Mostaru. A Mostar sad se nameće kao glavni, što Mostar nikada nije bio“, kaže Markešić.

Jedinstvo u kulturi i politici

Da li nova politička opcija može dovesti do daljnih podjela u najmalobrojnijem biračkom tijelu u BiH, Markešić kaže kako jeste za jedinstvo Hrvata kao naroda, ali koje ne smije pretpostavljati HDZ kao temelj svog bića.

„Jedinstvo određenog naroda, i hrvatskog naroda, treba da se temelji na njihovoj kulturi, na njihovoj religiji i na njihovoj politici, ali politici koja znači izgradnju države“, ocjenjuje on.

Iako je na prošle izbore izašla tek polovina hrvatskog biračkog tijela u BiH, dva HDZ-a su osvojla više od 80 posto glasova, podvlači član Predsjedništva HDZ BiH Marinko Čavara upitan da prokomentira navode kako Hercegovci dominiraju politikom ove stranke.
„Činjenica jeste da čelnim pozicijama u Vijeću ministara nema značajnije pozicioniranih Hrvata iz Bosne. Međutim, treba imati u vidu da su još uvijek procesi pozicioniranja naroda u BiH. Praktički bi trebao biti jedan pokret hrvatskog naroda da bi mogli objedinjavati sve interese i s obzirom na mali broj pozicija, jasno je da se ne mogu zastupiti sva područja BiH“, rekao je Čavara.

U situaciji kada još uvijek nisu riješena temeljna pitanja u BiH, posebno položaj hrvatskog naroda, svaka  nova inicijativa je dobrodošla, mišljenja je Milenko Brkić, ugledni sarajevski profesor, predsjednik HNZ i nekadašnji prvi čovjek HDZ BiH.

Brkić ipak ne vjeruje da su neke velike promjene u pluralizaciji političke scene u Hrvata moguće, ali i da je regionalizacija kao pojam nešto na čemu se treba insistirati u BiH:

„A hrvatsko biće bi moralo se organizirati tako da, uistinu svejedno je li on Hrvat u zapadnoj Hercegovini ili u Tuzli, ima jednaka i ista prava i da na sličan način promišlja. Jer o tomu kako Hrvati se odnose prema drugima tamo gdje su oni dominantni ovisit će i status i položaj Hrvata u Tuzli, u Zenici, u Sarajevu, gdje još uvijek nije postignuto to jedinstvo hrvatskog političkog djelovanja“, kaže Brkić.

Želja HNV je da se koalicija regionalnih stranaka iz cijele BiH napravi prije lokalnih izbora. Također se nadaju da će uspjeti probuditi i one birače koji do sada nisu glasali, a to je preko 50 posto hrvatskog biračkog tijela u BiH.

(Radio Slobodna Evropa)

Entiteti u BiH i Distrikt Brčko u 2010. godini iz budžeta su za vjerske zajednice izdvojili 24,157.000 KM. U 2011. godini, i pored ekonomske krize, izdvojeno je 25,582.000 KM za vjerske zajednice ili oko šest posto više, podaci su ovog istraživanja.

Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić ističe da se ovi podaci ne mogu smatrati potpuno tačnim zbog različitih budžetskih sistema koje imaju entiteti i Distrikt Brčko, ali i zbog toga što je od 63 opštine u Republici Srpskoj, obrađeno 46 budžeta, koliko je bilo moguće pronaći ili dobiti od ovlaštenih lica.

Napominjući da u ove iznose nisu sabirani iznosi za javne kuhinje ili grantovi za humanitarni rad organizacija sa vjerskim predznakom, Cenićeva je navela pojedinačne podatke za 2011. godinu:

„U 2011. Brčko Distrikt 1,500.000, Republika Srpska – a Doboj je uvek sporan – 2,500.000 plus 630.000 i 50.000 KM po zakonu o naknadama za korišćenje prirodnih resursa, znači ona sredstva koja dobije opština pa se raspoređuje. U Federaciji je to za 2011. godinu otprilike 21,000.000!“

U Republici Srpskoj i Distriktu Brčko sredstva  se izdvajaju za rad vjerskih zajednica i obnovu i izgradnju vjerskih objekata, a u Federaciji, pored toga, znatna sredstva se izdvajaju i  za vjerske škole i institucije.  U 2010. ova stavka je iznosila 14,575.000, a u 2011. godini 12,677.000, kaže Cenićeva.

„Ja zaista, iskrena da budem, nisam znala da imamo toliko i katoličkih i bošnjačkih škola, gimnazija, obrazovnih centara, a pogotovo sam uvek iznenađena kad vidim broj katoličkih obrazovnih centara, s obzirom da opet govorimo da je zaista problem taj što je jako nizak procenat Hrvata koji su ostali u Bosni i Hercegovini, ili ono na što se stalno ukazuje – da jednostavno odlaze iz Bosne i Hercegovine.“

Prema riječima Svetlane Cenić – to što iznos izdvajanja u RS djeluje simbolično u odnosu na zbir iz Federacije – zamagljuje istinu:
„Mi u Republici Srpskoj imamo jedan drugi problem, a to je da svaka opština ima svoju krsnu slavu, svaka javna institucija ima krsnu slavu koju obeležava, koja ide na teret poreskih obveznika i na teret prihoda i rashoda u svakom od preduzeća, što se totalno kosi s onim da smo mi sekularna država. Ako ministarstvo ima krsnu slavu, opština ima krsnu slavu, tu onda dolazimo i do onog pitanja diskriminacije. Te, takve troškove retko ćete videti iskazane kroz budžet. To se jednostavno tretira da su to neki državni, republički praznici i da tako treba da se potroše i na to pare.“

Izjednačavanje vjerskog i nacionalnog

Izdvajaje za vjerske zajednice  je i regionalna tendencija – jer i Hrvatska i Srbija izdvajaju znatna sredstva. Pa tako Hvatska izdvaja oko 310,000.000 kuna ili oko 84,000.000 KM, a ove godine u Srbiji će se iz budžeta izdvojiti 678,000.000 dinara ili oko 12,000.000 KM za vjerske zajednice, kaže Cenićeva.

„Od tih izdvajanja u budžetu Srbije čak je predviđeno za zaštitu nacionalnog identiteta – to je izdvojeno nekih 266,000.000 dinara, pa tako eparhije Srpske pravoslavne crkve u Republici Srpskoj dobijaju pare da čuvaju nacionalni identitet. Zašto ovo pominjem? Kod nas je zapravo sve izjednačeno – i u BiH, i u Hrvatskoj i u Srbiji imate ono: vera = nacionalni identitet, što mislim da je porazno po sve nas.“

Poredeći ovo sa nekim drugim zemljama, Cenićeva je istakla:
„Ako to poredimo kako to radi svet koji je mnogo bogatiji od nas -  u Sjedinjenim Američkim Državama uopšte nema izdvajanja i ne daje se iz budžeta za verske zajednice jer se svaka neka zajednica u SAD onoliko koliko štite njenje interese, toliko će dati svojih doprinosa, donacija ili koječega, ali neće to biti budžetska stavka jer po zakonu nisu ni obavezni. S obzirom da uvek postavljamo ono drugo pitanje – da li je to stanovništvo nahranjeno kako treba, da li živi u nekom blagostanju.

S druge strane, verske zajednice su oslobođene plaćanja poreza na dodatu vrednost na većinu stvari, pa onda, sve to kad se sabere, ipak su izdvajanja mnogo veća i društvo mnogo više daje. Pitanje je šta mi dobijamo. Manipulacija stanovništvom je ogromna, tako se ostaje na vlasti, tako se kupuje vlast. Recept je potpuno jednak – upravo sam davala te primere gde se vidi da se izjednačava versko i nacionalno. Šta ćemo s onima koji su ateisti i šta ćemo s onima koji pripadnost svojoj naciji – naravno – ne određuju prema tome kojoj veri pripadaju?

Jasno je zbog čega se ovo radi i jasno je da će ovakav scenario ostati na sceni još dugo, dok god se bude moglo na taj način i tom najnižom vrstom manipulacije – a to je tim osećanjima – vladati stanovništvom“, zaključuje Svetlana Cenić.

(Radio Slobodna Evropa)